Go to Top

PEER LEARNING ACTIVITY (PLA)

PEER LEARNING ACTIVITY (PLA) – COORDINATION I COOPERATION AROUND BASIC SKILLS

Nacionalna koordinatorica i projektna menadžerica projekta Implementacija Europske agende za obrazovanje odraslih 2017. – 2019. te administratorica projekta sudjelovale su na dvodnevnoj konferenciji Peer Learning Activity (PLA) u Haagu, koju je organiziralo Ministarstvo obrazovanja, kulture i znanosti Kraljevine Nizozemske za zainteresirane dionike, nacionalne koordinatore, projektne menadžere i vanjske suradnike, od 25. do 27. veljače 2019. godine.

Sudionicima konferencije predstavljen je nacionalni program za razvoj osnovnih vještina pod nazivom “Count on skills’’ koji Nizozemska vlada provodi od 2015. godine u suradnji s: Ministarstvom obrazovanja, kulture i znanosti (Ministry of Education, Culture and Science), Ministarstvom za socijalna pitanja i zapošljavanje (Ministry of Social Affairs and Employment), Ministarstvom zdravlja, socijalne skrbi i sporta (Ministry of Health, Welfare and Sport), Ministarstvom unutarnjih poslova i odnosa Kraljevine Nizozemske (Ministry of the Interior and Kingdom Relations), Zakladom za čitanje i pisanje (Reading and Writing Foundation), Nacionalnom knjižnicom (National Library) i Uslužnim centrom za obrazovanje i rad (Service Centers for Education and Work).

U provođenju programa nizozemske vlade ‘’Count on skills’’ za razvoj osnovnih digitalnih, matematičkih i čitalačkih vještina odraslih osoba uključene su i umrežene razne nacionalne, regionalne i lokalne organizacije, istraživačke institucije te ambasadori za promociju politika obrazovanja. Nacionalna vlada kreira obrazovne politike te koordinira iste, dok Zaklada za čitanje i pisanje pruža potporu na terenu općinama, institucijama, tvrtkama, učiteljima i volonterima. Nacionalna knjižnica provodi nacionalni program “Knjižnica i osnovne vještine” (Library and basic skills), a Uslužni centar za obrazovanje i rad pruža potporu pri provođenju nacionalnog programa usmjerenog prema poslodavcima.

Organizator je istaknuo da je u provođenju nacionalnog programa za razvoj osnovnih vještina “Count on skills” za uspješno umrežavanje svih sudionika u obrazovanju odraslih važno:

  1. Definiranje svrhe,
  2. Odlučivanje o strategiji,
  3. Utvrđivanje ključnih aktera,
  4. Podjela odgovornosti,
  5. Razvijanje učinkovitih načina komunikacije i
  6. Redovita rasprava o potrebama, napretku i rezultatima provedenih programa.

Gospodin Ad de Rooij, predstavnik Ministarstva infrastrukture i upravljanja vodama (Ministry of Infrastructure and Water Managament/Physics of Cooperation Foundation) održao je predavanje za nacionalne koordinatore i sve zainteresirane dionike o važnosti umrežavanja, njegovih pozitivnih i negativnih učinaka te predstavio zajednički društveni energetski pristup modela suradnje iz četiri društvena područja: autoritet (pružanje usluga), poslovanje (generiranje mogućih rješenja, uključujući financijska rješenja), državna služba (pomoć pri provedbi procesa i znanju) i demos odnosno narod (prepoznavanje problema i želja). Istaknuto je da je umrežavanje danas temelj svakog odnosa te je za određene procese važno stvoriti mrežu dionika koji imaju iste ciljeve. Slijedila je panel diskusija o umrežavanju u obrazovnim politikama zemalja sudionica.

U popodnevnom dijelu uslijedila je interaktivna radionica sudionika pod nazivom “Wall of Learning: Expertise, Experiences & Examples” u tri tematske grupe:

  1. Izgradnja i promocija umrežavanja;
  2. Organizacija umrežavanja;
  3. Održavanje kontakata.

Nakon radionica istaknuta je važnost umrežavanja institucija u kreiranju politika za obrazovanje odraslih zbog dostupnosti i pružanju potpore polaznicima obrazovanja odraslih. Odrasli s niskim stupnjem osnovnih vještina često doživljavaju različite prepreke koje ih sputavaju u daljnjem nastavku obrazovanja, bilo da se radi o stjecanju kvalifikacija, prekvalifikaciji ili osposobljavanju kao što su: niska motivacija polaznika, nedostatak financijskih resursa, negativna iskustva u ranijem školovanju i sl. Predstavljeni nizozemski nacionalni program je primjer dobrog i organiziranog umrežavanja na različitim razinama, od nacionalne do regionalne i lokalne razine s različitim ciljnim skupinama u provođenju obrazovanja odraslih.

U drugom danu konferencije sudionici su posjetili knjižnicu Zoetermeer u općini Zoetermeer. Predstavnici lokalnih mreža, vlasti, knjižnice, zdravstvenih organizacija te osobe koje provode programe obrazovanja odraslih predstavile su model obrazovanja u knjižnici Zoetermeer s naglaskom na umrežavanje radi lakšeg pronalaska ciljnih skupina te razvoja njihovih osnovnih digitalnih, matematičkih i čitalačkih vještina. Program za stjecanje navedenih osnovnih vještina provodi se u knjižnici po čijem završetku stječu certifikat s kojim mogu nastaviti daljnje obrazovanje ili osposobljavanje. U pronalasku ciljnih skupina (migranti, doseljenici…) s knjižnicom su međusobno umrežene bolnice i supermarketi koje uz stručnu potporu psihologa, socijalnih pedagoga i volontera dolaze na kućna vrata ciljnih skupina radi ostvarenja prvog kontakta i pružaju potporu u novonastaloj životnoj situaciji.

Sudionicima konferencije predstavljeni su udžbenici koji se koriste u provođenju programa za obrazovanje odraslih te jačanju osnovnih vještina, romani prilagođeni polaznicima s niskom razinom čitalačkih vještina. Naglašeno je da u izvođenju programa za razvoj osnovnih vještina sudjeluje veliki broj volontera (umirovljeni učitelji i osobe s migrantskim porijeklom).

Konferencija je završena s predstavljanjem zaključaka interaktivnih radionica “Wall of Learning: Expertise, Experiences & Examples”:

  1. Razumjeti važnost mreža te umrežavanja kao preduvjeta za razvoj učinkovitih obrazovnih politika u razvoju programa osnovnih vještina odraslih osoba;
  2. Prepoznati uvjete koji mogu doprinijeti razvoju učinkovitih i djelotvornih mreža za uspostavu razvoja sustava obrazovanje odraslih usmjerenih na razvoj osnovnih vještina;
  3. Uspostaviti mreže na različitim razinama upravljanja (nacionalna, lokalna, regionalna);
  4. Upoznati primjere dobrih praksi iz drugih zemalja;
  5. Razumjeti strategije za održivost mreža te zadržati uključenost i motivaciju zainteresiranih sudionika i donositelja odluka u provođenju programa za obrazovanje odraslih.