Go to Top

Europska iskustva – Norveška

Norveška -program "Temeljne vještine" ("Basic Skills") kao primjer unaprjeđenja kvalitete programa obrazovanja odraslih temeljenih na kompetencijama za cjeloživotno učenje

Cjeloživotno učenje jedna je odvažnih sastavnica i dio tradicije norveške obrazovne politike. Potaknuto nezadovoljavajućim rezultatima PIAAC istraživanja i svjetskom gospodarskom krizom, obrazovanje odraslih u Norveškoj trenutno je fokusirano na usvajanje temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje te razvijanje sustava vrednovanja prijašnjih iskustava učenja koja uključuju i neformalno i informalno učenje. Obrazovanje smatra ključnim faktorom za razvoj fleksibilnosti pojedinca da se adaptira na promjene i izazove koje uzrokuju današnje promjene u društvenom i radnom okružju. Cilj obrazovanja odraslih je dostupnost obrazovanja odraslih svima pod istim uvjetima, uz mogućnost povećanja sposobnosti i stjecanja vještina svakog pojedinca tijekom života. Tako će se poboljšati kvaliteta života svakog pojedinca te ujedno omogućiti fleksibilnost u radnom životu.

 

Odrasli, koji trebaju osnovno i cjelokupno srednjoškolsko obrazovanje (s obzirom na podjelu na nižu i višu razinu), imaju pravo na potpuno besplatno obrazovanje, što uključuje i besplatne udžbenike. Ta prava regulirana su Zakonom o obrazovanju odraslih iz 1976. godine te Zakonom o obrazovanju iz 1998. godine. Zakon o obrazovanju odraslih sastavnije dio općeg Zakona o obrazovanju. Sve oblike formalnog obrazovanja odraslih verificiraju javne ustanove, tj. javne škole, a reguliraju ih (i osiguravaju sredstva unutar svojih proračuna), ovisno o prebivalištu i stupnju znanja, institucije lokalne samouprave, dakle općine i županije. Novi zakon o neformalnom obrazovanju odraslih iz 2010. godine regulirao je sve oblike obrazovanja odraslih izvan formalnoga sektora te se dosta napora ulaže u utemeljenje jedinstvenog sustava vrednovanja kvalitete neformalnih i informalnih oblika učenja. U formalnom obrazovanju odraslih i općenito, osnovnoškolsko obrazovanje je odgovornost općina, a srednjoškolsko obrazovanje odgovornost provincija. Formalno obrazovanje je u nadležnosti norveškog Ministarstva obrazovanja i istraživanja, a sadržaje regulira Norveška uprava za obrazovanje i osposobljavanje.

 

Neformalno obrazovanje odraslih u Norveškoj većinom provode različite udruge i vrlo je popularno. Također te asocijacije imaju mogućnost pripreme za ispite formalnog obrazovanja, ali nemaju mogućnost ispitivanja ili davanja javnih isprava. Skandinavija u cjelini ima dugu tradiciju neformalnog obrazovanja odraslih, a ishodištem obrazovanja odraslih u Norveškoj smatraju se tzv. Krugovi učenja koji imaju stogodišnju tradiciju. Krugovi učenja (Study circle) su zapravo male grupe ljudi koji uče određene teme po principu “učenja dijeljenjem”, a nastali su u Švedskoj pa je stoga razvijena i praksa volontiranja unutar sustava obrazovanja odraslih.

 

Obrazovanjem odraslih u Norveškoj bavi se više institucija i izvan samoga Ministarstva obrazovanja i istraživanja. Norveškoj agenciji za cjeloživotno učenje (VOX,) nadležno je Ministarstvo obrazovanja i istraživanja, a ima ulogu promicanja aktivnoga građanstva, poboljšanja zapošljivosti te promicanja obrazovanja odraslih izvan i u radnom okruženju. VOX osigurava kvalitetu neformalnih programa obrazovanja odraslih, administrira sufinanciranje programa asocijacija obrazovanja odraslih (zajednica udruga) i centara obrazovanja. VOX razvija program “Temeljnih vještina” (eng. “basic skills” – numeričke, jezične, digitalne i komunikacijske vještine nužne za cjeloživotno učenje), razvija kurikulume integracije imigranata, provodi profesionalnu orijentaciju te istraživanja nužna za poboljšanje kvalitete obrazovanja odraslih. Također intenzivno radi i na međunarodnoj suradnji u kontekstu poboljšanja obrazovne politike obrazovanja odraslih te je kreirao Europsku mrežu Temeljnih kompetencija 2009. godine (EBSN) kao mrežu institucija raznih država koje aktivno uključuju ključne kompetencije cjeloživotnoga učenja u svoje kurikulume obrazovanja odraslih. Sjedište je Nordijske mreže obrazovanja odraslih (NVL) do 2016. godine koja kao projekt ima potporu Nordijskoga Vijeća ministara, a okuplja 5 zemalja regije. Norveško udruženje za obrazovanje odraslih (NAAL) je udruga koja okuplja sve javno priznate udruge koje se bave obrazovanjem odraslih. U to udruženje pripadaju i Pučka učilišta (Folkuniversitet) koja nude, kao i ostali ponuđači putem javne nabave, određene usluge obrazovanja koje financira Ministarstvo obrazovanja i istraživanja ili neko drugo javno tijelo (npr. Program temeljnih vještina za nezaposlene, Program temeljnih vještina i norveškog jezika za imigrante itd.). Norveško udruženje za obrazovanje na daljinu (NADE)je krovna institucija svih institucija koje se bave fleksibilnijim oblicima neformalnoga učenja, od tradicionalnoga dopisno-konzultativnoga tipa do e-learninga, odnosno korištenja web platformi i digitalnih medija. Ovakav tip učenja u Norveškoj ima dugogodišnju tradiciju i važan je i danas zbog velike površine Kraljevine Norveške i klimatskih prilika, a maloga broja stanovništva. U razvoju principa e-learninga NADE u velikoj mjeri surađuje s američkim institucijama.

 

Temeljna pismenost (Basic Literacy) u Norveškoj obuhvaća programe početne pismenosti za imigrante, uključena je (zakonskom regulativom) u osnovno i srednjoškolsko obrazovanje za sve odrasle osobe, uključena je u programe obrazovanja koje pružaju službe za zapošljavanje, tvrtke i nevladine organizacije, dio je programa obrazovanja u zatvorima te ključan dio Nacionalnoga programa za razvoj temeljnih kompetencija za radno mjesto (Basic Competence in Working Life Programme – BCWL). Tekući projekt vezan uz razvoj temeljne pismenost je ROADMAP – prema kvalifikacijskom okviru programa temeljnih vještina. Okvir temeljnih vještina za odrasle sastoji se od definiranih kompetencijskih ciljeva (ishoda učenja) četiriju temeljnih kompetencija: digitalne kompetencije, numeričke kompetencije, jezične pismenost i govorne komunikacije u području svakodnevnoga života te radnom okruženju i obrazovanju. Osim okvira kompetencija koji služi kao temelj za izradu individualnih kurikuluma obrazovanja odraslih za nastavnike (andragoške djelatnike), u okvir su uključeni vodiči za ustanove, nastavna sredstva i testovi, izvori za nastavnike i didaktički modeli te modeli (treninzi) obrazovanja nastavnika. Model za obrazovanje nastavnika izrađen je u suradnji pedagoških eksperata i implementiranje 2009. godine kao pilot-projekt u suradnji s institutom za obrazovanje nastavnika pri sveučilištu.

 

Izvrstan primjer za razvoj hrvatskoga kompetencijskog modela su alati “Temeljni kompetencijski ishodi učenja” (Basic skills competence goals) razrađeni na jednostavan shematski način za svaku temeljnu kompetenciju norveškoga modela.

 

Cilj i svrha alata za programe temeljnih vještina odraslih je uspostaviti nacionalne standarde za čitanje i pisanje, numeričku kompetenciju, digitalnu kompetenciju i govornu komunikaciju.

 

Kompetencijski ishodi su alat koji služi kao primjer za izradu nastavnih planova i programa koji uključuju ili jesu programi Temeljnih vještina za odrasle. Oni se temelje na kurikulumu proizašlom iz “Reforme temeljene na znanju” i “Okviru temeljnih vještina” koje su pripremili norveško Ministarstvo za obrazovanje i obuku i VOX. Mogu se koristiti kao alat u prilagodbi sadržaja učenja za odrasle, bez obzira na okolnosti u kojima se to učenje odvija. Tako je u modelu Kompetencijskih ishoda, na primjer, individualni kurikulum čitanja i pisanja kao temeljne vještine razvijen s ciljem usavršavanja pismenosti odraslih, ali, osim toga, može biti pogodan za neke srednjoškolske programe. Model također daje primjere kako se temeljne vještine mogu koristiti u svakodnevnom životu i obrazovanju. Primjeri nisu detaljni već ih u situaciji programiranja nastave treba prilagoditi i nadopuniti s drugim primjerima i ilustracijama koje su relevantne za polaznike. Kompetencijski su ishodi podijeljeni u četiri razine na kojima se opisuje napredovanje u sposobnostima i vještinama uz očekivane ishode učenja za svaku od temeljnih vještina.

 

 

    1. Kompetencija Čitanje i pisanje

 

 

Čitanje označava sposobnost stvaranja značenja u najširem smislu i daje uvid u tuđe iskustvo, mišljenje i znanja, neovisno o vremenu i mjestu. Pisanje uključuje sposobnost izražavanje sebe, razumljivo i primjereno, o različitim temama i komunikaciju s drugima u pisanoj formi. Sastoji se od strategija čitanja i pisanja, čitanja i razumijevanja te pisanja i komuniciranja s posebnim naglaskom na potrebne vještine za svakodnevni život. Sposobnost za čitanje i pisanje na razini 1 – 2 uključuje čitanje i pisanje kratkih i poznatih tekstova koji se susreću često. Uključuje i podršku te pomoć odraslome prilikom čitanja i pisanja u novim situacijama.

 

Sposobnost za čitanje i pisanje na razini 3 uključuje čitanje i pisanje razumljivih tekstova. Pojedinac se aktivno odnosi prema pisanoj obavijesti i razvija strategije za doradu svojih vještina čitanja i pisanja. Pojedinac na ovoj razini koristiti čitanje i pisanje u novim situacijama te za učenje i rješavanje nekih izazova u svakodnevnom životu.

 

Sposobnost za čitanje i pisanje na razini 4 uključuje napredne vještine dekodiranja raznolikih tekstova. Pojedinac čita i piše nezavisno, kritički i fleksibilno i odabire razne strategije čitanja i pisanja, ovisno o potrebi.

 

 

    1. Numerička kompetencija

 

 

Numeričku kompetenciju čini primjena matematike u različitim situacijama i sposobnost dekodiranja brojeva u svakodnevnom životu te radnom okruženju i obrazovanju. Sastoji se od područja: Brojevi, Mjerenje i Statistika.

 

Primjenjivati temeljno računanje na razini 1 – 2 znači biti u stanju razumjeti jednostavne matematičke informacije u svakodnevnim situacijama i koristiti jednostavne izračune u poznatim postavkama.

 

Računati na razini 3 znači d a j e pojedinac u stanju aktivno obrađivati matematičke informacija i koristiti računanje u različitim okruženjima.

 

Računati na razini 4 znači biti u stanju razumjeti i koristiti složene matematičke podatke i koristiti to znanje za donošenje zaključaka, komunikaciju i predstavljanje matematičkih informacija.

 

 

    1. Digitalna kompetencija

 

 

Digitalne vještine uključuju znanje i sposobnosti za korištenje digitalnih alata, medija i izvora učinkovito i odgovorno, u svrhu rješavanja praktičnih zadataka, pronalaženje i obradu informacija, dizajn digitalnih proizvoda i on-line komunikaciju. Sastoji se od sljedećih područja: Upotreba ICT-a, Pronalaženje i razmjena digitalnih informacija te Produkcija i prezentacija digitalnih informacija.

 

Digitalne vještine na razini 1 – 2 znače d a j e pojedinac u mogućnosti koristiti digitalne podatke i alate kada mu je to potrebno, te daje upoznat s jednostavnim mjerama opreza pri korištenju interneta.

 

Na razini 3 pojedinac je u mogućnosti aktivno se odnositi prema digitalnim informacijama i može ih koristiti u novim sredinama i situacijama. Digitalni alati i usluge su mu poznate i koristi ih.

 

Na razini 4 pojedinac daje povratne informacije prilikom korištenja složenih digitalnih alata i usluga.

 

Izrada osobnih sadržaja korištenjem ICT-a prilagođava se situaciji na temelju prethodnoga iskustva.

 

 

    1. Govorna komunikacija

 

 

Govorna komunikacija odnosi se na stvaranje značenja i sadržaja putem slušanja i govora. Sastoji  se od područja: Komuniciranje i strategije učenja, Slušanje i odgovaranje te Govor i komuniciranje.

 

Komuniciranje na razini 1 – 2 znači daje pojedinac u mogućnosti uključiti se  ujednostavnu komunikaciju u poznatom okruženju. Glavni sadržaj poruke i upute se razumije i primjenjuju se jednostavne komunikacijske strategije.

 

Na razini 3 pojedinac je u mogućnosti aktivno komunicirati o temama koje ga interesiraju i to u poznatome okruženju. Osobni interesi i potrebe u svakodnevnom životu mogu biti ispunjene, a usmene komunikacijske sposobnosti mogu se unaprijediti po potrebi.

 

Na razini 4 pojedinac je u stanju komunicirati fleksibilno i učinkovito u poznatom, kao i u nepoznatom okruženju. Odrasli mogu sudjelovati u razmjeni mišljenja u društvenom i privatnom okruženju i u stanju su preuzeti odgovornost za komunikacijski proces.

 

Prilikom kratkoga opisa svake kompetencije i ishoda učenja može se uočiti da su temeljne kompetencije u korelaciji s nastavnim predmetima u školama, ali im nisu ekvivalent. Kompetencijski ishodi su alat za izradu zasebnih (VOX ih u svojim dokumentima naziva “lokalnih”) kurikuluma temeljenih na kompetencijama cjeloživotnoga učenja, odnosno kompetencijama koje će pojedincu omogućiti da razvije vještine i sposobnosti za daljnje učenje. Za temeljne sposobnosti ispunjenja ovoga cilja, norveški je model izabrao čitanje i pisanje, računanje, digitalnu kompetenciju i komunikaciju. Usvajanjem ovih kompetencija pojedinac je spreman za socijalnu inkluziju, tržište rada i obrazovanje. Važno je napomenuti da su Temeljne kompetencije uključene putem kurikularne reforme (“Reforma znanja”) u nacionalni kurikulum osnovnoga i srednjoškolskoga obrazovanja t e j e kohezivnom obrazovnom politikom pronađeno rješenje prepoznavanja razine 3 Temeljnih vještina u norveškom kvalifikacijskom okviru, odnosno formalnom certifikatu niže srednjoškolske razine (“Upper secondary”).